S tiskarskim tiskom pojavila se nova javnost za čitanje. Tisak je smanjio troškove knjiga. Vrijeme i radna snaga potrebna za proizvodnju svake knjige srušila su se, a više se primjeraka moglo proizvesti s većom lakoćom. Knjige su preplavile tržište, posegnuvši za sve većom čitateljstvom.
Pristup knjigama stvorio je novu kulturu čitanja, ranije, čitanje je bilo ograničeno na elite. Obični ljudi živjeli su u svijetu usmene kulture. Čuli su kako čitaju svete tekstove, recitirane balade i pripovijedaju narodne priče. Znanje je preneseno oralno. Ljudi su kolektivno čuli priču ili su vidjeli nastup. Kao što ćete vidjeti u poglavlju 8, nisu čitali knjigu pojedinačno i tiho. Prije doba tiska, knjige nisu bile samo skupe, već se nisu mogle proizvesti u dovoljnom broju. Sada bi se knjige mogle obratiti širim dijelovima ljudi. Ako je ranije postojala javnost saslušanja, sada je nastala javnost čitanja
Ali prijelaz nije bio tako jednostavan. Knjige bi mogle pročitati samo pismene, a stope pismenosti u većini europskih zemalja bile su vrlo niske do dvadesetog stoljeća. Kako bi, dakle, izdavači nagovorili obične ljude da dočekuju tiskanu knjigu? Da bi to učinili, morali su imati na umu širi doseg tiskanog djela: čak i oni koji nisu čitali sigurno bi mogli uživati u slušanju knjiga koje se čitaju. Tako su tiskari počeli objavljivati popularne balade i narodne priče, a takve bi knjige bile obilno ilustrirane slikama. Tada su otpjevani i recitirani na okupljanjima u selima i u konobama u gradovima.
Oralna kultura tako je ušla u tiskani i tiskani materijal usmeno prenošen. Linija koja je razdvojila usmene i čitačke kulture Beme je zamagljena. A javnost saslušanja i čitanja javnosti postala je J umiješana.
Language: Croatian