Izbori se redovito odvijaju u bilo kojoj demokraciji. Postoji više od stotinu zemalja u svijetu u kojima se odvijaju izbori za odabir predstavnika ljudi. Također čitamo da se izbori održavaju u mnogim zemljama koje nisu demokratske.
Ali zašto nam trebaju izbori? Pokušajmo zamisliti demokraciju bez izbora. Pravilo ljudi je moguće bez ikakvih izbora ako svi ljudi mogu svakodnevno sjediti zajedno i donositi sve odluke. Ali kao što smo već vidjeli u 1. poglavlju, to nije moguće ni u jednoj velikoj zajednici. Niti je moguće da svi imaju vremena i znanja da donose odluke o svim pitanjima. Stoga u većini demokracija ljudi vladaju svojim predstavnicima.
Postoji li demokratski način odabira predstavnika bez izbora? Razmislimo o mjestu na kojem su predstavnici odabrani na temelju starosti i iskustva. Ili mjesto na kojem su odabrani na temelju obrazovanja ili znanja. Moglo bi biti poteškoća u odlučivanju o tome tko je iskusniji ili poznat. Ali recimo da ljudi mogu riješiti ove poteškoće. Jasno je da takvo mjesto ne zahtijeva izbore.
Ali možemo li ovo mjesto nazvati demokracijom? Kako saznati jesu li ljudi poput svojih predstavnika ili ne? Kako osigurati da ti predstavnici vladaju prema željama ljudi? Kako osigurati da oni koji ljudi ne vole ne ostaju njihovi predstavnici? To zahtijeva mehanizam kojim ljudi mogu birati svoje predstavnike u redovitim intervalima i promijeniti ih ako to žele. Ovaj se mehanizam naziva izborima. Stoga se izbori smatraju ključnim u naše vrijeme za bilo koju reprezentativnu demokraciju. Na izborima birači donose mnogo izbora:
• Oni mogu birati tko će donijeti zakone za njih.
• Oni mogu birati tko će formirati vladu C i preuzeti glavne odluke.
• Oni mogu odabrati stranku čija će politike voditi vladu i donošenje zakona.
Language: Croatian