Ispis je stvorio mogućnost širokog cirkulacije ideja i uveo novi svijet rasprave i rasprave. Čak su i oni koji se nisu složili s etabliranim vlastima sada mogli ispisati i cirkulirati svoje ideje. Kroz tiskanu poruku mogli su uvjeriti ljude da razmisle drugačije i premjesti ih na akciju. To je imalo značaj u različitim sferama života.
Nisu svi pozdravili tiskanu knjigu, a oni koji su također imali strahove zbog toga. Mnogi su bili zabrinuti zbog učinaka koje bi lakši pristup tiskanoj riječi i širi cirkulacija knjiga mogao imati na umu ljudi. Bojalo se da ako nema kontrole nad onim što je tiskano i pročitano, tada bi se moglo proširiti buntovne i nereligijske misli. Da se to dogodilo, vlast vrijedne “literature bi bila uništena. Izrazili su od strane vjerskih vlasti i monarha, kao i mnogi pisci i umjetnici, ta je tjeskoba bila osnova široke kritike nove tiskane literature koja je počela kružiti.
Razmotrimo implikaciju toga u jednoj sferi života u ranoj modernoj Europi, na koje je religija.
Godine 1517. vjerski reformator Martin Luther napisao je devedeset pet teza kritizirajući mnoge prakse i rituale Rimokatoličke crkve. Tiskana kopija ovoga objavljena je na crkvenim vratima u Wittenbergu. To je izazvalo Crkvu da raspravlja o njegovim idejama. Lutherovi spisi odmah su reproducirani u ogromnom broju i čitaju se široko. To dovodi do podjele unutar crkve i početka protestantske reformacije. Lutherov prijevod Novog zavjeta prodao je 5000 primjeraka u roku od nekoliko tjedana, a drugo izdanje pojavilo se u roku od tri mjeseca. Duboko zahvalan tisku, Luther je rekao: “Tisak je krajnji Božji dar i najveći.” Nekoliko znanstvenika, u stvari, misle da je tisak donio novu intelektualnu atmosferu i pomogao u širenju novih ideja koje su dovele do reformacije.
Language: Croatian